Urasla dlaka    (Sinus pilonidalys)

Pilonidalna bolest ili pilonidalni sinus  ili urasla dlaka,  kli­nički se prezentira kao drenira­jući sinus ili akutna gnojna ko­lekcija u području trtice. U osnovi, radi se o cisti u kojoj se nalazi gomila dlaka.

Interesantno je da postoje neslaganja u vezi s pitanjem da li su pilonidalne ciste urođene ili stečene, mada vla­da mišljenje da su stečene jer u većini slučajeva uzrok gnoje­nja je iritacija i urastanje dlake u duboke strukture s posle­dičnom infekcijom.

Problem se češće javlja kod muškaraca. U preko 90 posto slučajeva obole muškarci, a osobito oni s izraženom dlakavošću na interglutealnoj brazdi u trtičnom dijelu leđa. Bolest se obično prvi put javi u pubertetu kada se rast dlaka i aktivnost lojnih žlijezda pojačavaju.

Klinička slika

Pilonidalna cista je obično asimptomatska sve dok se ne inficira i zagnoji. Kada se jave simptomi su slični znacima akutnog apscesa,  to jest lokalizovane gnojne infekcije.

Upalni proces može se smi­riti ili dalje napredovati s najčešćim završetkom – spo­ntanim probojem gnoja kroz kožu ili hirurškim putem – incizijom i drenažom. Nakon drenaže, gnojenje može u potpunosti prestati. Ipak, češće se povremeno dre­nira („curi”) kroz jedan ili više sinusnih otvora na trtičnom di­jelu tijela (kičme).

Pri pregledu nalazimo jedan ili više fistuloznih kanala, najčešće u središnjoj liniji, rjeđe ekscentrično u koži na krstima. Često se mogu primijetiti dlake koje proviruju iz sinusnoga kožnog otvora. Sonda se može uvesti kroz otvor u cistu u dubi­nu od nekoliko milimetara do više centimetara.
Osim  toga na kozi postoji najcesce otok, I crvenilo, a ista je bolna na dodir. Pri dodiru I pritisku iz otvora na kozi izlazi gnoj a moguce I da se pojave I dlake I razlicit celijski detiritus.
Dijagnoza je jasna – očevi­dna. Postoje, doduše, klinička stanja koja liče na ovu bolest, ali ih je lako isključiti. Prepo­ručuje se sinusografija – re­ndgensko snimanje šupljine ci­ste da bi se. ocijenila ekstenzivnost procesa i eventualna ko­munikacija s okolnim organi­ma, prvenstveno debelim crijevom, što značajno mijenja dija­gnozu, liječenje i prognozu.

Komplikacije i liječenje

Neliječene pilonidalne infe­kcije mogu se razviti u višestr­uke, dugotrajno drenirajuće si­nuse, a izuzetno rijetko nastaju maligne promjene.

U akutnoj fazi liječenje se sastoji u ambulantnoj drenaži nakon hirurške incizije. Dakle, cilj je sanirati gnojni proces i često sondom izvaditi uzrok upale – urasle dlake koje djelujući kao strano tijelo održavaju infekciju.

Postoji više vrsta hirurških metoda liječenja, a suština je da se oboljelo tkivo mora odstraniti uz, koliko je moguće, poštedu same kože.

Ukoliko postoji komunikacija sinusa I debelog creva onda je operacija teza I komplikovanija  I podrazumeva fistulektomiju tj nalazenje I podvezivanje kanala koji povezuje debelo crevo sa sinusom.

Ukoliko komunikacija ne postoji operacija je mnogo laksa I podrazumeva exciziju tj. Hirursko isijecanje bolesnog, upaljenog tkiva .
Posle uklanjanja obolelog tkiva  mozemo se odluciti za otvorenu ili zatvorenu metodu .

To najcesce zavisi od jacine upale.

Razlika je u tome da nakon otvorene metode pacijent dolazi na svakodnevna previjanje dvadesetak dana dok nakon zatvorene metode rana mnogo brze zaraste ali postoji mogucnost recidiva tj. povratka  bolesti.